20. stu 2011.

Kupovina računara za igranje

Pretpostavljamo da svi naši čitaoci imaju računar. Međutim, smatramo da nije na odmet upoznati se bliže sa osnovnim delovima svakog igračkog računara. Ovaj članak nije namenjen dobrim poznavaocima hardvera, čije komentare i predloge očekujemo i unapred im se zahvaljujem na pomoći koju će početnicima pružati na forumu. Objavljujemo ga kako bismo igračima-početnicima, ili iskusnijim korisnicima računara koji se ranije nisu zanimali ovim problemom, ukratko objasnili koji su osnovni delovi računara namenjenog igranju, kako se upoređuju dve komponente prilikom kupovine, šta znače zbunjujuće oznake uz nazive, te uopšte, kako kupiti računar za igranje. Mora li se uzeti najjači procesor, koja grafička je dovoljna, šta je to RAM?

U suštini, današnja igračka mašina sastoji se od samo 8 delova. To su matična ploča, procesor, memorija, grafička karta, lokalni disk, optički uređaj, napajanje i kućište. Naravno, bilo bi teško raditi bilo šta na takvom računaru bez monitora ili tastature i miša, ali stručno gledano, oni su periferni uređaji i najčešće ne ulaze u cenu. Ipak, igrači im posvećuju dovoljno pažnje, pa ćemo se u narednom periodu bliže pozabaviti i igračkim periferijama i sitnim detaljima.


Matična ploča (MotherBoard, MB) je osnova svakog računara. Posredi je temelj na kojem se sve ostalo gradi - bukvalno. Ploča ima mesta (slotove) na koja se ostali delovi spajaju. Nezahtevni korisnici, koji neće igrati igre, slobodno mogu da se odluče za potpuno integrisan model. Sa druge strane, mi igrači moramo da obratimo mnogo više pažnje prilikom izbora. Neophodno je proceniti da li ploča ima sve što nam treba, a uštedeti na delovima koji nam nisu potrebni. Na primer, ako kod kuće već imate lokalnu mrežu sa ruterom, ili će vam to biti jedini računar, nema nikakve potrebe da uzmete skuplji model sa ugrađenim adapterom za bežičnu mrežu.

Najvažnije jeste da uskladite mesto za procesor na ploči (socket) sa podnožjem samog procesora, te da ploča ima podršku za jednu ili više grafičkih karti, ako nameravate obilato da se igrate. Ukoliko niste ranije sami spajali procesor i ploču, pametno bi bilo zatražiti od prodavnice u kojoj ste kupili komponente da to učine za vas. Razlog je što mesto za procesor na ploči ima mnogo sitnih kontaktnih nožica, koje je lako iskriviti nepravilnim sklapanjem.


Procesor (Central processing unit, CPU) je mozak vašeg (budućeg) računara. To je deo koji obavlja sva računanja sa fiksnim i pokretnim zarezom, a u suštini svaka radnja na računaru svodi se na jednu od te dve. Delimo ih u kategorije na osnovu broja jezgara, ukupne snage i brzine. Procesori sa više jezgara obično imaju i više snage, ali ne moraju obavezno raditi na bržoj frekvenciji. Šta je važnije? Do određene granice, broj jezgara i snaga imaju prednost nad brzinom.

Dakle, koji procesor vama treba? U ovom trenutku, preporučio bih neki brži procesor sa dva, ili jeftiniji procesor sa četiri jezgra. Većina današnjih igara i dalje ne može da iskoristi ni dva jezgra, ali postoji par naslova (Dragon Age, Bad Company 2, itd) koji u potpunosti koriste do četiri. Iskusniji korisnici obično svima redom preporučuju skuplje modele, "kad se već kupuje". Pre nekoliko godina preporučio bih vam i sam da uzmete jači procesor i osigurate se za budućnost, ali kako se podnožja ovih dana menjaju gotovo jednom godišnje, sva je šansa da ćete prilikom sledeće nadogradnje menjati i ploču i procesor, stoga nema potrebe da se bacaju pare bez stvarne potrebe.

Memorija (Random Access Memory, RAM) predstavlja privremeno pamćenje računara, mesto na kojem se skladište informacije sa kojima procesor trenutno radi, ili one koje će mu uskoro zatrebati. Njen praktičan značaj jeste u mogućnosti računara da lakše prelazi sa zadatka na zadatak, bez potrebe da ponovo učitava ranije korišćene podatke sa lokalnog diska. Nekada je i tu važilo pravilo “što više to bolje”, ali istina je da, zahvaljujući nešto dužem mirovanju razvoja konzola, sa kojima PC na žalost ili sreću deli razvojne alate, gotovo ni jedna igra ne može da iskoristi više od 2 Gb RAM. To ne znači da preporučujem kupovinu samo 2 Gb memorije za igranje, jer je potrebno nešto da ostane sistemu i programima koji rade u pozadini. Pravo  pitanje jeste da li nam je potrebno više od 4 Gb memorije, ako računar koristimo samo za igranje? Verujem da nije, te da takođe nije dobra odluka kupovati “zalihe za budućnost”, jer se početak prodaje DDR4 memorije očekuje pre nego što igre masovno pređu pomenutu granicu od 2 Gb.


Grafička karta (Graphic Processing Unit, GPU) je uređaj zadužen za stvaranje slike koju gledate na ekranu. Kao što sam već rekao, postoje matične ploče sa ugrađenim grafičkim adapterom i preporučene su za kancelarijske mašine i nezahtevnim kućnim korisnicima. Gotovo svaka samostalna grafička karta snažnija je od onih ugrađenih u ploču ili procesor, ali postoji više kategorija s obzirom na različite namene za koje mogu da se koriste. Ako ne planirate svakodnevno da igrate novije naslove u visokoj rezoluciji, nema potebe da potrošite 2-3 plate na najjaču kartu u radnji. Na našem tržištu dostupne su karte različitih proizvođača, ali grafičke čipove za njih porizvode uglavnom nVidia ili AMD/Ati. Bez obzira na to za kojeg proizvođača se odlučite, potrebno je znati šta znače brojne oznake kojima su grafičke karte predstavljene.

Prva brojka uvek označava generaciju kartice, ali različiti proizvođači čipova imaju različit pristup numerisanju, pa je nemoguće direktno ih uporediti. Štaviše, svakih nekoliko godina ovi brojevi se menjaju, tako da je ponekad teško uporediti dve grafičke karte sa čipom istog proizvođača, ukoliko ne pratite redovno sve promene na tržištu. Broj na drugom mestu označava namenu kartice, tj. njenu jačinu u okviru generacije. Kao i malopre, veći broj predstavlja bolji izbor za kupovinu, kada je igranje posredi. Često je ipak sasvim dovoljno da druga cifra bude nešto iznad polovine dostupnog skupa oznaka. Treba obratiti pažnju na to da karta novije generacije iz niže klase nije bolji izbor od karte starije generacije iz više klase, jer se za igranje uglavnom traži sirova snaga.

Važno je istaći i da se pri izboru grafičke karte treba obratiti pažnja na 3 stvari: Brzinu grafičke memorije, širinu magistrale, te količinu upotrebljene memorije. DDR5 memorija brža je od DDR3, čak i kada je korišćena uža magistrala. Inače je, kod memorije iste brzine, 256-bitna magistrala bolja od 128-bitne, koja je opet bolja od 64-bitne. Takođe, 1024 Mb memorije na kartici je bolje od 512 Mb, pod uslovom da govorimo o memoriji iste brzine. Zbunjujuće? 


Lokalni disk (Hard Disc Drive, HDD) osnovni je uređaj za skladištenje i trajno čuvanje podataka na računaru. Na njega se instalira operativni sistem i svi programi koje ćete koristiti, te skladište podaci (dokumenta, slike, filmovi, muzika). Većini korisnika biće dovoljan jedan disk, podeljen na dve particije (dva virtualna segmenta koje računar vidi kao odvojene diskove) da bi se sam operativni sistem odvojio od ostalih podataka. Na taj način brisanje (format) podataka sa particije na koju je instaliran operativni sistem neće obrisati i sve vaše slike sa letovanja.

Opcija za zahtevnije korisnike jeste korišćenje običnog diska za skladištenje podataka, a SSD (Solid State Drive) uređaja za instalaciju operativnog sistema i nekoliko izabranih programa. Reč je o “imitaciji” lokalnog diska, koja umesto mehaničkih delova (diskova) koristi jedan oblik Flash memorije, usled čega se dobija na brzini i tišini prilikom rada. Mana ovakvih uređaja jeste što još uvek ne daju dovoljno “prostora” za cenu, pa nije preporučljivo koristiti ih kao jedine diskove u računaru.


Optički uređaj (DVD-RW) je sastavni deo svakog računara, ali je moje mišljenje da vreme optičkih uređaja nepovratno prolazi, te da smo poslednja generacija koja ih koristi. Operativni sistemi danas se lako instaliraju sa USB-diskova, igre se distribuiraju digitalno (Steam, Desura, itd), a fotografije ne nosimo na razvijanje već postavljamo na Internet. Čisto da vam se nađe, uzmite jedan DVD-RW i mirno spavajte.


Napajanje (Power Supply Unit, PSU) je veoma važno za igrače. Naime, iako nezahtevne konfiguracije mogu da rade sa slabijim (jeftinim) napajanjima, igračke komponente u vidu snažnih procesora i grafičkih adaptera zahtevaju mnogo više električne energije. Zbog toga je važno kupiti kvalitetno napajanje proverenog proizvođača, koje će sigurno da isporučuje dovoljno snage na traženoj grani, u svim uslovima. Za današnje igračke mašine obavezno je neko ATX v2.3 napajanje sa snažnom 12v granom, a preporučujemo da model koji odaberete obavezno ima i 80% sertifikat. Gotovo sva savremena napajanja iz više klase imaju 6-pinski kabel za dodatno napajanje najjačih grafičkih karti, ali ukoliko planirate da koristite dve (ili više) njih, spojene u SLI/Crossfire, proverite pre kupovine napajanja da li može da podrži takvu kombinaciju.


Kućište (Case) je verovali ili ne, takođe važna stvar. Zašto? Zato što ako kupite malo i nepraktično kućište, samo da biste uštedeli tu gde se ne sme da se štedi, onemogućićete laku ugradnju ili zamenu komponenti, te narušiti nesmetan protok vazduha i hlađenje unutrašnjosti računara. Ako kupujete računar za igranje, onda je hlađenje veoma važno jer dobro hlađeni uređaji duže traju, a igračke komponente imaju najviše snage pa se samim tim najviše i greju. Takođe, kvalitetnija kućišta pružaju mogućnost lakog montiranja diskova i optičkih uređaja, bez korišćenja vijaka, te ostavljaju prostor za skrivanje kablova kako bi se dodatno olakšao protok vazduha. 


Ukratko, to bi bilo sve za ovaj put. Svaki deo je opisan samo uopšteno, u nadi da ćemo uskoro biti u prilici da se detaljnije pozabavimo svakom od pomenutih komponenti i možda čak predložimo nekoliko konkretnih modela. Voleli bismo da pažnju posvetimo i izboru igračkog miša, tastature, podloge, ili slušalica i mikrofona koji su danas obavezan deo multiplayer iskustva, te mnogim drugim "sporednim" delovima igračkog računara. Doduše, još uvek ne znamo da li zaista postoji potreba za serijom ovakvih članaka, stoga ćemo se zadržati na ovom jednostavnom uvodu u zanimljiv svet hardvera.

Ukoliko niste sigurni u sopstveni izbor, uvek možete da pitate nekog. Kada kontaktirate poznanika ili postavljate pitanje na našem forumu posvećenom hardveru, gledajte da precizno definišete šta vam treba, šta znate i šta tačno pitate. Ako već imate konfiguraciju za koju mislite da je odgovarajuća za vas, napišite to i obrazložite zašto ste izabrali baš te komponente. Navedite obavezno za šta ćete koristiti računar, te pitajte da li u okviru datog budžeta postoji i bolji izbor. Kvalitetne komponente, kao i obično, koštaju. To nas vraća na početak teksta i pitanje o potrebnom i dovoljnom računaru. Možda biste voleli najjaču mašinu na tržištu, ali ona je skuplja od novog automobila. Da li vam je zaista potrebna, ili samo želite da vam “bude veći od komšijinog”?

Ako vam se ovaj članak dopada, podelite ga sa prijateljima: Twitter Facebook

Broj komentara: 12:

  1. Aj sad
    http://forum.igrorama.com/index.php/topic,24.0.html

    ;p

    OdgovoriIzbriši
  2. "Zbunjujuće?" - naravno xD
    Trebao si ubaciti matematički primer:
    1024 DDR3 < 512 DDR5
    1024 DDR5 > 512 DDR5
    Ali pojaviće se neko uvek ko će reći: "Ma sve je meni to jasno sinko što ti pričaš, nego jel to moje jače ili nije?"

    OdgovoriIzbriši
  3. Imam par dopuna na txt. Iako je napomenuto da nije bila namera da se detaljise, treba skrenuti paznju i ostale bitne stvari i parametre na koje se mora obratiti paznja pri kupovini.

    *mb*
    obratiti paznju na chipset koji maticna poseduje, kao i snagu naponske jedinice (pogotovo ako je cpu velik potrosac)

    *cpu*
    kaze se VISA frekvencija, ne brza. :) ("... ...ali ne moraju obavezno raditi na bržoj frekvenciji.")
    bitna je L3 kes memorija kod procesora.

    *ram*
    bitno je obratiti paznju na brzinu memorije i to kolike su latencije (CL).

    *gpu*
    grafika je prica za sebe, komplikovana ako se detaljise, to je citav kompjuter za sebe. :D

    *hdd*
    vrlo je bitna kolicina kes memorije koju poseduje i broj obrtaja na kojem se ploce obrcu.

    *psu*
    treba naglasiti da je bitno koliko vati ima, i naglasiti da je to NAJVAZNIJA komponenta i da ako psu ne valja i crkne - ode ceo komp u ocin!

    *case*
    bilo bi dobro staviti jedan DODATNI ventilator napred da uvlaci svez vazduh, postojeci pozadi izvlaci topao vazduh (po mogucstvu kod napajanja).

    *sve u svemu*
    kolko para tolko muzike, al treba gledati da se uzmu najbolje komponenete i napravi najbolja kombinacija istih, tako da se dobije najvise za pare koje dajemo.

    OdgovoriIzbriši
  4. @Link_Pain
    Nije ti dobra matematika. U nejednacinu treba ubaciti bar jos jednu velicinu, a to je sirina magistrale odnosno broj sejderskih jedinica.

    OdgovoriIzbriši
  5. Kod mene default mašina podrazumeva i kvalitetnu zvučnu + 5.1 sistem :) Jednom kad osetite dobar zvuk, nema nazad...

    OdgovoriIzbriši
  6. @Огиша
    Апсолутно. Само што 5,1 систем није за сваку просторију, и генерално не баш за комп.

    Образложење. Да ме не би засули дрвљем и камењем. Заправо, дрвљем може, зима је. :D

    Ја имам Creative SB Live! + Altec 5.1 151i, и наравно да звук од 24bit и 96кhz на 5,1 систему не може да буде лош. Напротив... Проблем је у правилном постављању сателита. Причам из угла гејмера. Предњи звучници су ту испред носа, а задњи... Требало би и они да буду ту негде иза леђа. Али ако је соба повећа? Могу се појачати а предњи смањити али онда ће да смета укућанима.

    НЕ ЖЕЛИМ да покрећем полемику, није место за то. Само моје виђење. Не кајем се што сам купио ове звучнике. Већ су стари, а када их будем мењао биће то 2,1 фирмирани и ЈАЧИ. :)

    OdgovoriIzbriši
  7. @chat
    Ah well, mislio sam da treba premostiti prvo onu razliku. Jer većina grafičkih ima OK šejdere, at least I think O.o
    Viđao sam ljude po kompjuterskim prodavnicama da uzimaju količinski umesto kvalitetno, a prodavci prodaju samo reklame umesto da im nagoveste šta je dobro a šta ne.

    OdgovoriIzbriši
  8. Zapravo, u načelu mu je "dobra matematika", jer je 512/768MB GDDR5 sa 128-bit magistralom u teoriji bolji izbor od 1024MB GDDR3 sa 256-bitnom.

    OdgovoriIzbriši
  9. Nije, jer nije nigde pomenuo magistralu. LOL

    OdgovoriIzbriši
  10. Jeste, nisam pomenuo to uopšte.
    Sumnjam da ima sa manjom od 128 bita magistralom kartica da se kupi danas. Za nov komp, u rangu do 100 evra, jer igrači ne kupuju za manje pare. Btw, moja kartica je sa tom magistralom, a stara je 2 godine već. Čak je tada bila 100 evra. Dakle, što se tče današnje kupovine, ne verujem da će iko dobiti karticu ispod 128 bita. Osim ako ne kupi od Crnogorca :P

    OdgovoriIzbriši
  11. Ja nista ne znam. Meni sve sto treba Bogysha sredi :D

    OdgovoriIzbriši
  12. Evo, malo da dopunim.
    Nije lako opisati pc napajanje ukratko.
    Mnogo toga tu moze da se kaze..... ceo diplomski, ako hocete.
    Napajanje je najvazniji i jedan od najkompleksnijih komponenti na kompjuteru.
    Najveci deo korisnika kompjutera uopste ne obraca paznju na kvalitet napajanja koji kupuje.
    Jedni to rade iz neznanja, a drugi deo njih to radi iz kompromisa, kako bi ustedeli novac za graficku kartu, monitor, cpu, itd.
    VELIKA GRESKA.
    Stabilan racunar je siguran racunar.
    Nezeljenih situacija ima, ali ne bih sad o tome.
    Kupovinom vrhunskog napajanja dobijate mnogo...... dugogodisnja garancija, velika energetska i toplotna efikasnost, velika stabilnost u radu, sve moguce zastite, opcije kabliranja, stabilna voltaza, mali ripple, 100% japanski elektroliti, bezbednost za ostale komponente, itd.
    Na napajanju se ne sme i ne treba stedeti.
    Kupovinu kompjutera treba poceti od napajanja.
    Pohvala redakciji na izboru teme !!!
    Pozdrav

    OdgovoriIzbriši

Pravi PC igrači uvek ostave komentar!